Umanjeni Mustang, jedino ste to mogli zaključiti vidjevši novi Fordov model. A upravo je to i bio clij. Dugačak prednji kraj, kratka stražnjica i takozvano Fastback rješenje linije krova zaista su asocirali na velikog tatu Mustanga. No, ovaj je mogao biti puno umiljatiji

Šezdesete su bile sjajne godine za automobilske fanatike. Prave moćne «pile» vladaju svjetskom scenom. U Europi su tu modeli poput Porschea 911, Jaguara E-type, Mercedesovih srebrnih strijela, a s druge strane Atlantika Amerikanci su totalno zaluđeni izvrsnim Fordovim sportskim modelom – Mustang. «Wild Horse» je djelovao poput magneta što, naravno, nije promaknulo ni čelnicima Forda u Europi. Kopirati koncept te ga prilagoditi europskim kupcima bio je zadatak stavljen pred Fordove inženjere. Uz to, novi je model trebao pomoći u poboljšanju prilično loših prodajnih rezultata.

Opaki dizajn

I tako u svim Fordovim europskim centrima počinje razvoj novog modela. Naputak s vrha, odnosno preko bare, bio je jasan – cjelokupni posao mora se napraviti u Europi. Ime projekta: Colt. Glavne uloge igrali su centar u njemačkom Kölnu i onaj u engleskom Halewoodu. Kada je rezultat predstavljen početkom 1969. godine direktori kompanije već su odabrali novo, kudikamo bezopasnije ime - Capri. Umanjeni Mustang, jedino ste to mogli zaključiti vidjevši novi Fordov model. A upravo je to i bio clij. Dugačak prednji kraj, kratka stražnjica i takozvano Fastback rješenje linije krova zaista su asocirali na velikog tatu Mustanga. No, ovaj je mogao biti puno umiljatiji. Sportski coupe je, između ostalog, bio dostupan i sa slabašnim 1.3 litrenim 50 KS motorom. 133 km/h najveće brzine i čak 22.7 sekundi za ubrzanje 0-100 km/h bilo je sve samo ne dostojno jednog automobila sa sportskim prizvukom. No, naravno, nije to bilo sve. Ni približno. Naime, kao što smo naveli na početku Capri je uz imidž Fordu trebao donijeti i podosta «Bucksa». Dakle, recept je prilično dobro zamišljen – automobil «ljutog» izgleda sa slabašnim motorom kojeg može voziti i vaša baka. A da to nitko ne zna. Ponuda četverocilindričnih agregata tako je uključivala još dva motora – sa 60 odnosno 75 KS. Top-model početne faze proizvodnje krio se iza oznake 2300 GT. Sa 108 KS dostizao je sportskih 178 km/h. Kažemo top-model početne faze…

Plastična bomba

1970. godine pojavljuje se «plastična bomba» Capri 2600 RS. Njegov 160 KS snažan 2.6 litreni motor je «Mini Mustanga» tjerao od 0-100 km/h za 8 sekundi te maksimalnih 200 km/h! Uz izvrstan motor model RS bio je i olakšan – plastika na poklopcu motora i prtljažnika, prozori od pleksiglasa, a preteškim odbojnicima ovdje nije bilo mjesta. Ford je kupcima ponudio i specijalne pakete opreme. Sve je to utjecalo na sjajne rezultate. Nakon samo devet mjeseci u Kölnu obilježavaju veliki jubilej – 75.000 proizvedenih automobila. 1973. godine brojka raste na rekordnih 233.449.

Super Capri – turbo sa 188 KS

S faceliftom i novim motorima nastavljaju se dobri prodajni rezultati. No, ne zadugo. Naftna kriza i dolazak novog sportskog kompaktnog konkurenta – Golfa GTI označavaju početak teških dana za Capri. Unatoč tome 1978. godine pojavljuje se i treća generacija. Apsolutni hit bio je Capri s 2.8 motorom. Direktno ubrizgavanje benzina i 160 KS, a nešto kasnije i turbo verzija sa 188 KS. Bio je to i najsnažniji Capri svih vremena. S vremenom Capri ipak posustaje pred sportašima s obiteljskim predznakom. 1985. godine prestaje prodaja u Njemačkoj i većini Europe, no u Engleskoj je 1986. prodano još 10.000 modela. U travnju 1987. godine Ford zatvara poglavlje imena Capri. U gotovo 18 godina proizvedeno je točno 1.886.647 «Mini Mustanga».

Luka Lukčić, © http://www.vidiauto.com

uh pa ovaj je beton..znas li odprilike mogao bit..nije da sam musterija nego me nako interesuje..mozda kolega crank proda svoj vozni park za ovo