Venice i promjene

Prošlo je već prilično vremena od predstavljanja prvih AMD Athlon 64 procesora, ali možemo reći da tek tokom 2005. godine dobivaju na popularnosti u širim masama, što zbog povećanja podrške velikih distributera, što zbog predstavljanja 64-bitne verzije najpopularnijeg operativnog sistema današnjice – Windows XP 64. Naravno, performanse samog procesora su od samog starta bile na zavidnom nivou, tako da je uspjeh bio zagarantovan.

Danas imamo situaciju da je na tržištu prisutan veliki broj matičnih ploča sa izvrsnom podrškom za ove procesore, bilo za entuzijaste (najzahtjevniji dio tržišta), gdje za sada definitivno vladaju matične ploče bazirane na nVidia nForce 4 / nForce 4 Ultra čipsetu, bilo za nezahtjevni dio tržišta, koji će se zadovoljiti sistemima sa integrisanom grafikom, jednokanalnim memorijskim kontrolerom i sl. Krajem prvog kvartala ove godine AMD je bez neke posebne najave počeo da isporučuje trenutno aktuelnu reviziju Athlon 64 jezgre pod kodnim imenom 'Venice'. Ova jezgra je izrađena također u 90 nm procesu proizvodnje, kao i prethodnik poznat pod kodnim imenom 'Winchester'.

Prva 90 nm verzija procesora (Winchester) je trebala zamijeniti do tada aktuelne 130nm verzije u svim segmentima tržišta iz više razloga. Prvi je, naravno, jeftinija izrada zbog naprednije tehnologije proizvodnje, jer je moguće na istom komadu silicija proizvesti više procesora, a drugi razlog je unaprijeđeni memorijski kontroler, te još neke tehničke prednosti koje donosi nova revizija. Međutim, nije baš sve išlo tako sjajno kako je AMD zamislio, pa Winchester nije nikada zamijenio najjače verzije bazirane na 130 nm procesu – 3800+ i 4000+ procesore, isključivo zbog nemogućnosti da dosegne veće radne frekvencije. Ono što je 90 nm proces donio sa sobom je daleko manje zagrijavanje procesora od dotadašnjih 130 nm verzija, tako da je radna temperatura procesora dosezala do maksimalnih 50-tak stepeni.

Sa novom revizijom jezgre - 'Venice' (E3) AMD donosi još značajnija poboljšanja. Najzvučnije je svakako dodavanje SSE3 instrukcija, koje je Intel uveo još sa predstavljanjem P4 revizije pod imenom 'Prescott', potom je unaprijeđen 'hardware data prefetch', koji bi trebao doprinijeti povećanju performansi na istoj frekvenciji, te povećanje broja 'write combining buffers' sa 2 na 4, što također treba da poveća performanse procesora. Manje zvučna promjena, ali vjerovatno najkorisnija u ovoj reviziji, je poboljšanje integriranog memorijskog kontrolera.


Pošto je u Athlon 64 procesorima memorijski kontroler integriran u samu jezgru, bilo koja promjena koja ima za cilj povećanje kompatibilnosti sa raznim memorijskim modulima, te povećanje performansi samog kontrolera, zahtijeva dodatne zahvate na jezgri procesora, te samim tim donosi novu reviziju jezgre. Koliko je značajno poboljšanje memorijskog kontrolera biće vam jasno kada saznate kakvi su problemi bili mogući. Naime, na pločama koje su imale 4 memorijska slota, svi oni koji su ih popunili u potpunosti doživjeli su neprijatno iznenađenje. Sistem ili uopće nije radio ili je radio na smanjenoj frekvenciji memorije - 333 MHz.

Također, ako ste koristili dvostrane module RAM-a od 512 MB, dešavalo se da mogu raditi isključivo pod 2T postavkom za command rate, što značajno degradira performanse procesora i sistema u cjelini. Sa Venice jezgrom ovi su problemi uglavnom riješeni, tako da sada Athlon 64 može raditi sa 4 modula jednostranog DDR 400 RAM-a bez spomenutih problema, a što se tiče dvostranih 512 MB modula, sada mogu raditi na 400 MHz frekvenciji uz command rate od 1T. Bitno je znati da je Venice jezgra izrađena uz pomoć nove tehnologije proizvodnje tranzistora, koju su razvili IBM i AMD, te je i zvanično objavili krajem 2004 god. Radi se o tzv. 'DSL' – Dual Stress Liner tehnologiji, koja omogućava povećanje brzine reagovanja tranzistora za 24% i koja bi trebala ujedno da smanji i zagrijavanje tranzistora.

Prema AMD-u kombinovanje postojeće SOI (Silicon on Isolator) tehnologije i DSL –a bi trebalo dovesti do povećanja radne frekvencije za nekih 16 %, što bi značilo da sa sadašnjih maksimalnih 2400 MHz kod Winchestera, sa Venice jezgrom možemo očekivati brzine i do 2800 MHz. Da je ovo tačno, mogli smo se uvjeriti sa prvim količinama Athlon 64 Venice procesora do kojih su došli entuzijasti, te overclockiranjem dostigli brzine od 2800 Mhz i više, a samo uz upotrebu običnog zračnog hlađenja i uz vrlo malo podizanje radnog napona procesora.

Pripreme za test i overclocking

Sada kada smo se malo bolje upoznali sa Venice jezgrom i njenim prednostima u odnosu na prethodnike, isprobat ćemo trenutno najpopularniji model 3000+, radne frekvencije 1,8 GHz (9x200).
Radi se o procesoru prilično povoljne cijene (cca 270 KM VPC) sa 512 KB L2 cache memorije, koji koristi HTT frekvenciju od 1000 MHz. Kao testnu ploču smo odabrali popularnu DFI LP UT NF4 ULTRA-D model, baziranu na NF4 Ultra čipsetu, sa zaista impresivnim overclockerskim mogućnostima. Cijena ove ploče je cca 270 KM VPC, što je prilično dobra cijena za ploču ovakvih mogućnosti. Inače, na Internetu se mogu pronaći i upute kako prepraviti ovu ploču u SLI verziju, te tako izbjeći kupovinu skuplje verzije, naravno ukoliko želite iskoristiti SLI mogućnosti. Za RAM smo iskoristili jednostrane module Kingmax DDR400/433 – 2 x 512MB, čija je cijena oko 100 KM/kom VPC po komadu.

Hladnjak za CPU je Foxconnov aluminijski model sličan AMD BOX hladnjaku, dakle ništa specijalno. Ono na što treba obratiti pažnju u ovakvim sistemima je svakako napajanje, posebno ako imamo namjeru overclockirati komponente. Mi smo koristili Codegen 480W napojnu jedinicu sa dva ventilatora, koja je osigurala dovoljno stabilan napon za naš sistem, dakle ponovo ništa ekstremno.
Athlon 64 zbog integriranog memorijskog kontrolera nema standardni FSB, a i množitelj se može samo smanjiti ispod deklariranog, tako da je overclockiranje nešto složenije i zavisi od više faktora. Za početak je najbolje izolirati svaki faktor posebno, tj. saznati koje su mogućnosti našeg čipseta, memorije i procesora.
Sva podešavanja se rade u BIOS-u, pa pritisnite DEL ili F2 i možemo započeti:

1. HTT – (nekadašnji FSB) – da bismo odredili granicu do koje možemo podizati HTT, prvo ćemo spustiti množitelj procesora na neku nižu vrijednost (npr. 5 ili 6), za memoriju ćemo odabrati SPD postavke za latencije i djelitelj na 100 (1/2). Ovim ćemo izdvojiti CPU i DDR da oni ne bi bili limitirajući faktor. Sada podižemo HTT do granice gdje se sistem ne može podići, potom smanjimo vrijednost za nekih 5% i to bi trebalo da je maximalno stabilna brzina.
2. CPU – množitelj podignemo na maksimum, napon na 1,5 – 1,6V, memoriju ponovo na SPD i 100 (1/2), i onda podižemo HTT do granice kada sistem ledi ili se ne može podići (npr. 280x9=2520 MHz). Ponovo spustimo frekvenciju za nekih 5% i provjerimo stabilnost nekim od benchmark programa ili sa npr. popularnim Prime 95.
3. DDR – smanjimo CPU množitelj na 5 ili 6, napon memorije podesimo na 2,7 – 2,8V, podesimo DDR na 200 (1:1) i potom podižemo HTT do granice kada se sistem ne podiže ili kada se testovi ne mogu završiti.

Poslije određenog vremena trebali bismo znati limite naših komponenti (obično je CPU limitirajući komponenta) i onda podesimo odgovarajuću kombinaciju. Npr. naš Venice 3000+ je bio stabilan na 2600 MHz uz napon jezgre od 1,6V. Dakle, nešto slabije kvalitetno jezgro, ali kada pogledamo procentualno, to je 44,4% povećanje radne frekvencije što uopće nije loše.
Ostale postavke su bile: 289(HTT) x 9(množitelj) = 2600 MHz, DDR je podešen na 150 (3/4 djelitelj) što daje frekvenciju DDR-a od 216 MHz (DDR 433). Latencije su 2,5-3-3-7-1T.

Venice 3800+ radi na frekvenciji od 2,4 GHz, pa možemo reći da smo od 3000+ modela napravili mnogo više. U trenutku pisanja teksta pojavile su se nove revizije Venice jezgre sa nezvaničnom podrškom za DDR 433 – DDR 500 uz pomoć novih djelitelja (7/6, 5/4 i sl.) uz koje možemo bez overclockiranja iskoristi brže memorije te dobiti na povećanju performansi.

Da bismo vidjeli dobitak u stvarnim performansama 'odvrtili' smo neke od popularnih benchmark programa, arhiviranje uz pomoć WinRAR 3.42 i sl., ali i nekoliko popularnih igara. Na vama ostaje da ocijenite da li je vrijedilo ili ne.

ej super tema,cuj meni treba jedan dobar AMD prockas,maticna ploca i jedno 256DDR memorije.
Ako se razumijes tj.ako ovaj predhodni post nije bio copy/paste,preporuci mi ove tri komponente,limit love mi je 300KM,ne dam vise.
P.S. Maticna mora imat AGP i PATA sucelje za HD!

http://www.hardwarebase.net/?akcija=clanak&id=32

Obicaj je i pravilo kad negdje popalis tekst, pogotovo kod ovakvih tekstova, da potpises autora. Usput tekst je star oko godinu i po dana, pa u IT oblasti ne vidim smisla. Pogotovo ako se uzme u obzir da se AMD Venice vise i ne proizvode, te da je trenutno aktuelan socket AM2 (za razliku od spomenutog 939 koji je na zalasku karijere). Pozdrav

This post was last modified: 02-07-2007 09:37 PM by Dog_Father.

Cuj kolega ovaj post je namjenjen raji koji imaju 939 soket i hoce nesto vise od njega , a naravno danas aktuelni Am2 soket razvija se strahovito , ovo za proizvodnju 939 soketa nisi u pravu da se prestala proizvodit, vjeruj da je jos uvijek aktuelan i da se prodaje na trzistu jako dobro po naravno skoro duplo manjoj cijeni

ZA kolegu gore mogla bi se naci za ove pare koje si naveo fina A8v ASUS ploca twinmos memoria 256Mb i AMD SEMPRON 2800 Mhz

Nisam ni rekao da su se prestali proizvoditi 939 procesori, nego se konkretno venice jezgro vise ne proizvodi. Poslije jezgra koje se spominje u tekstu (E3) proizvodilo se jos i E6 jezgro. E3 jezgro je bilo zabranjeno prodavati u EU zato sto je sadrzavalo olovo (ovo jednostavno da ne idemo u detalje), i E3 venicea skoro pa vise uopste nema kupiti (ako uopste ima). E6 je inace malo slabiji overclocker.


EDIt: Kolegi iznad, uz a8v i 256MB rama vjerujem da se moze ubosti i neki athlon 3200+ (cijena cca 130KM). Savjetujem da kupis polovnu memoriju pa da u budzet umjesto 256 ubodes 512MB rama. Za danasnji pojam, 256 je fakat malo. Cak i xp steka sa 256MB, a o visti se ne moze ni sanjati.

EDIT jos jedan: mozda bi bilo bolje da se baci oko na neku plocu sa PCI-E slotom umjetso agp-a, s obzirom da se agp karte vjerovatno vise nece proizvoditi. Direct X 10 je na pragu, a sve agp karte za sad su DX9. Ovo ako se gleda u buducnost. Jedino ako kolega vec ima neku agp kartu koje se ne moze odreci.

This post was last modified: 02-07-2007 10:18 PM by Dog_Father.

To si upravu , slazem se za ovo sto si naveo, evo upravo sm dobio jedan test poslije overklokinga pentiuma 3.0 ludost majke mi ajd poslat cu ti na email Dogi

Pa konto sam dodat jos 256MB DDR400 polovnog imam,a agp mi treba radi grafike,imam ASUS ATI Radeon 9200 128MB i stvarno sam zadovoljan,jer ne igram bas previse igre,a da ulazem u neku PCIex,ne isplati mi se.
Sta mislite o AMD Sempron 3000+ 256kb koji ide na Soc754? dodje oko 150KM u imtecu.

Moj savjer ti je ako mozes malo jos finansiki poguraj i uzmi Athlona obavezno,sto se tice tvoje grafike solidno moze proci , pa kad bude boljih dana ganjaj grafiku , a sto se tice ploce uzmi A8V ASUS jer ova ploca je fantasticna a i ima AGP slot koji tebi treba jer ti je graficka AGP

Kako rece drug, definitivno athlona. U plusu je ovaj athlon sto sam prije spomenuo 129KM (3200+) a dere tog semprona uzduz i poprijeko. Jedino sto je socket 939, ali ako ces ovu spomenutu plocu kupiti onda je to to. Sto se tice radeona 9200, to je ok ako ne igras.

Opet, mozda da pogledas ima li jos gdje asrock dual sata ploca. Inace su bile poprilicno jeftine (oko 140KM ako se ne varam) a imaju i agp i pci-e pa kod buduce nadogradnje ne bi morao mijenjati plocu. Mada nisam siguran da ih jos ima kod nas. Inace socket 939 ploce.

This post was last modified: 02-09-2007 05:00 AM by Dog_Father.